Problemi u rafinerijama, niske zalihe, poremećaji na Bliskom istoku i skuplji dizel mogu se preliti na transport, poljoprivredu i cene robe, upozorava generalni sekretar UNKS Tomislav Mićović.
Visoke cene naftnih derivata mogle bi da postanu jedan od značajnijih izvora novih inflatornih pritisaka, jer se skuplje gorivo relativno brzo prenosi kroz gotovo sve delove privrede.
Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović ocenio je za RTS da se na svetskom tržištu istovremeno nakupio veliki broj problema koji utiču na ponudu nafte i derivata.
Kako je naveo, pored poremećaja povezanih sa sukobima na Bliskom istoku, iz sistema snabdevanja drugih zemalja ispale su pojedine ruske rafinerije, dok su dodatni problemi zabeleženi u Saudijskoj Arabiji i Libiji.
Istovremeno, zalihe nafte u SAD su na niskom nivou, dok nepovoljni vremenski uslovi i problemi u poljoprivredi dodatno komplikuju situaciju na globalnom tržištu.
„Akumuliralo se mnogo stvari“, rekao je Mićović, ocenjujući da se posledice tih poremećaja prenose i na druge privredne grane.
Poseban problem je što se, prema njegovim rečima, sirova nafta troši iz zaliha, pa se tržište približava periodu u kojem će raspoložive količine biti još važnije za stabilnost cena.
„Sirova nafta se trošila iz zaliha od početka sukoba sa Iranom i SAD, ali su zalihe niže pred ovu zimu“, rekao je Mićović.
Za Srbiju je ovaj problem dodatno izražen zbog specifičnog položaja domaćeg naftnog sektora i neizvesnosti oko NIS-a.
Ukoliko bi domaća proizvodnja i prerada bile nedovoljne, veća zavisnost od uvoza značila bi izloženost cenama gotovih derivata na međunarodnom tržištu. A upravo su rafinerijske marže trenutno na neuobičajeno visokim nivoima.
Posledice visokih cena goriva ne ostaju na benzinskim stanicama. Veći troškovi dizela povećavaju cenu drumskog transporta, poljoprivredne proizvodnje i logistike, a kompanije ih vremenom mogu preneti na cene svojih proizvoda i usluga.
Zbog toga energenti predstavljaju jedan od ključnih kanala kroz koje spoljašnji šok može ponovo da se prelije na domaću inflaciju.
Mićović ocenjuje da je pred Srbijom posebno težak zadatak: zaštititi potrošače od naglog rasta cena, a istovremeno omogućiti trgovcima i uvoznicima da gorivo nabavljaju po uslovima koji su ekonomski održivi.
Dodatni problem je što, kako je naveo, veliki broj evropskih zemalja već ima maloprodajne cene benzina i dizela od oko dva evra po litru, dok trenutne prognoze za tržište nisu optimistične.
Za Srbiju će zato u narednom periodu biti ključno da istovremeno obezbedi dovoljne količine goriva, očuva stabilnost tržišta i pronađe održiv model uvoza ukoliko domaća prerada ne bude mogla da pokrije potrebe.
Ukoliko se visoke cene energenata zadrže duže vreme, njihov efekat neće biti ograničen na vozače. One bi mogle da postanu širi troškovni pritisak za domaću privredu, posebno za sektore sa visokim udelom transporta i energije u ukupnim troškovima.
M. T.



