Iako je ostalo manje od mesec dana do isteka ustavnog roka, i dalje nema naznaka kada bi mogla biti održana sednica na kojoj će se birati predsednik ili predsednica privremenih institucija u Prištini. Albanske parlamentarne stranke trenutno su fokusirane na međusobne optužbe oko toga ko će snositi odgovornost ukoliko proces propadne i dođe do vanrednih parlamentarnih izbora.

Složena ustavna procedura i nedostatak kvoruma

Za izbor predsednika potrebna je podrška 80 poslanika u prva dva kruga glasanja, dok je u trećem krugu dovoljno 61 glas. Međutim, ključni izazov ostaje obezbeđivanje kvoruma. Prema tumačenju ustavnog suda, za treći krug glasanja nije neophodna dvotrećinska većina od ukupno 120 poslanika, ali politički dogovor o učešću opozicije u procesu i dalje izostaje.

Predsednica skupštine u Prištini, Aljbuljena Hadžiu, izjavila je da će sednica biti nastavljena tek kada se stvore adekvatni uslovi. Ona je naglasila da su potrebni ozbiljni razgovori o suštini, a ne samo o procedurama, kako bi se utvrdilo da li zaista postoji volja za izborom šefa države.

Izostanak međupartijskih sastanaka

Uprkos hitnosti situacije, zvaničnih sastanaka lidera političkih partija ili šefova poslaničkih grupa za sada nije bilo. Aljbin Kurti je najavio da će pozvati opozicione vođe na razgovor, ali precizan termin još uvek nije određen. Druga po snazi stranka u parlamentu, Demokratska partija Kosova (DPK), još uvek nije donela konačnu odluku o svojim daljim potezima.

Vljora Ćitaku iz DPK navela je da će ova partija u narednih nekoliko dana održati sastanak Upravnog saveta kako bi razmotrila ozbiljnu političku situaciju i donela odluke o budućim koracima, uz napomenu da stranka poštuje odluke ustavnog suda.

Strategija optuživanja za neuspeh

Dok Demokratski savez Kosova zagovara rešenje u vidu vanpartijskog kandidata i širokog političkog dogovora, Alijansa za budućnost Kosova (ABK), koju predvodi Ramuš Haradinaj, ima kategoričan stav protiv trenutnih predloga.

Ardijan Đini iz ABK ocenio je da trenutno ne postoji atmosfera niti iskrena volja najveće stranke da se proces završi bez novih nacionalnih izbora. Prema njegovim rečima, trenutna politička retorika služi isključivo pripremi terena kako bi se drugi okrivili za eventualni neuspeh u izboru predsednika i izazivanje nove institucionalne krize.

E.M.