Ukrajinska delegacija boravi u dvodnevnoj poseti u Beogradu koju predvodi potpredsednik Vlade Taras Kačka. Uoči ovog sastanka, telefonski razgovor obavili su predsednici Aleksandar Vučić i Volodimir Zelenski, a tokom razgovora su razmatrali evropski put dve zemlje, ekonomsku saradnju i mogućnosti zaključenja sporazuma o slobodnoj trgovini. Nakon najave o dolasku ukrajinske delegacije u Srbiju, u javnosti se spekulisalo da bi sa njom mogao da dođe i predsednik te zemlje, Volodimir Zelenski.

„Očigledno da Zelenski neće doći. Međutim, ova poseta delegacije je pozitivan politički događaj u jednom ambijentu vrlo zaoštrenih, konfuznih, potencijalno opasnih svetskih prilika. I dijalog sa Ukrajinom je Srbiji neophodan, kako zbog činjenice da je to ozbiljna velika evropska država s kojom uvek imate šta pametno da razgovarate“, ocenio je diplomata Milovan Božinović.

Poseta predsednika Ukrajine ima simbolički karakter

Božinović dodaje da je ova poseta svrsishodno proširivanje dijaloga Srbije sa Evropom, ali napominje da poseta predsednika uvek ima snažan simbolički karakter. Diplomata objašnjava da bi poseta šefa države bila važan događaj, ali da takve posete obično dolaze tek kada su svi veći problemi u odnosima već rešeni na nižem političkom nivou. Za posetu koja predstavlja takav proces još uvek je rano, te ima smisla sačekati da se još dosta toga dogodi pre nego što do nje dođe, ističe Božinović.

Novinar Slobodan Samardžija smatra da poseta ukrajinske delegacije Srbiji pokreće pitanje njenog značaja u savremenim geopolitičkim i ekonomskim okolnostima, kao i mogućnosti dalje saradnje dve zemlje. Prema njegovim rečima, Ukrajina je i dalje jedna od najvećih evropskih država i sa takvom zemljom ne bi smelo da se imaju loši odnosi, posebno imajući u vidu njene potencijale i značaj za Evropu. Samardžija naglašava da je Ukrajina država čiji su resursi i kapaciteti veoma važni za evropski prostor i da bi, da nije rata, sigurno bila jedna od predvodnica današnje Evrope, ne samo politički nego pre svega ekonomski.

Saradnja ločična i korisna

Iz iznetih stavova može se zaključiti da je saradnja Srbije i Ukrajine logična i korisna, naročito imajući u vidu da su obe zemlje na putu ka Evropskoj uniji, iako sa različitom dinamikom integracija. Evropska unija se žuri da primi Ukrajinu iz strateških razloga, dok se prema Srbiji postavlja mnogo sporije i uz brojne uslove. Mi imamo o čemu da razgovaramo jedni sa drugima i mislim da je dobro da se to radi, kaže Samardžija. On dodaje da će se u razgovorima verovatno otvoriti i pitanje odnosa prema Rusiji i odnosa Istoka i Zapada, ali smatra da su te podele sve manje relevantne i da poseta otvara prostor za konkretne razgovore. Samardžija takođe napominje da bi poseta Zelenskog bila rizična i zbog bezbednosnih razloga i potencijalnih incidenata, jer u Srbiji ima dosta Ukrajinaca koji su pobegli od rata, zbog čega bi svaki njegov dolazak morao biti pažljivo isplaniran.

„Potencijalna poseta ukrajinskog predsednika Srbiji otvara i širi kontekst rata u Ukrajini i odnosa velikih sila. Mi ga vidimo stalno u vojnoj uniformi i u kontaktu sa delegacijama, što pokazuje da u toj državi nešto još uvek nije sistemski stabilno i tek se čeka da se ona stabilizuje“, ukazuje Božinović na specifične okolnosti u kojima Ukrajina funkcioniše tokom rata.

Kako navodi Božinović iz ovakvog stava dalje se razvija mišljenje da se o ukrajinskoj situaciji ne može govoriti odvojeno od šireg konflikta sa Rusijom i uloge zapadnih zemalja. Ako je nekom taj rat suvišan i uništavajući, onda je to upravo Ukrajini, jer traje već godinama i ima teške posledice. Jedini sigurni svetionik u ovom procesu jeste što brži mir u Ukrajini, a Srbija može i treba tome da doprinese, smatra diplomata. On ističe da međunarodni odnosi zahtevaju balansiranje, jer svaka politička pozicija može izazvati različite reakcije velikih sila, a ovakve posete doprinose diversifikaciji sagovornika i čine državu ozbiljnijim političkim akterom na međunarodnoj sceni.

Nemačka se postavlja kao glavni zaštitnik Ukrajine

U nastavku analize otvara se i pitanje politike Nemačke prema Ukrajini, kao i šireg odnosa Evropske unije prema ratu. Problematično je to što se Nemačka postavlja kao glavni zaštitnik Ukrajine, iako i sama ima unutrašnje teškoće, objašnjava Božinović i dodaje da podrška Nemačke ima smisla samo ako kroz Ukrajinu Berlin ima neke posebne ambicije prema Rusiji. Prema njegovim rečima, to otvara bolnu tačku Evrope, koja kroz ovakav odnos prema Rusiji samu sebe izoluje i konfrontira na svoju štetu. On naglašava da Srbiji nije u interesu da se eksponira na način koji će zemlju konfrontirati sa Evropskom unijom.

„Evropska unija nam je potrebna, ali ne možemo i da ne primetimo da tu ima i nekih stvari koje su politički problematične. Evropska unija samu sebe dovodi u neprilike na taj način i mislim čak i dugoročno slabi“, ističe diplomata.

Ukrajina Evropi potrebna kao sredstvo prema Rusiji

Sa druge strane, Samardžija smatra da Evropa ne pristupa Ukrajini na otvoren i pošten način, već pre svega iz antiruskog stanovišta, jer joj je Ukrajina potrebna kao sredstvo u odnosu prema Rusiji. Novinar ukazuje da evropska politika prema Ukrajini ima jasan geopolitički motiv, čime se sukob posmatra kao širi sukob interesa velikih sila na evropskom prostoru. Ovo vraća Evropu na podelu kontinenta, iako je pokazano da ta podela nema realnu osnovu u ekonomskom, naučnom i društvenom smislu, smatra Samardžija i dodaje da Evropom upravljaju pre svega velike sile poput Britanije, Francuske i Nemačke, dok se ostale zemlje uglavnom ne uključuju aktivno u donošenje ključnih odluka. Rusija i Velika Britanija nikada nisu bile istinski prijateljske države, već su i u prošlosti bile samo saveznici iz nužde. Ukrajina je potrebna i jednima i drugima, tako da je pravo pitanje ko će ovladati njom, a ne ko joj šalje pomoć, zaključuje novinar, ukazujući da se u pozadini rata i evropske politike nalaze interesi velikih sila, a ne isključivo briga za samu Ukrajinu.

Izvor: Euronews. Srbija

E.M.